среда, 22. јануар 2014.


PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADE
FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE NETO U BRUTO ZARADU
 Zbog aktuelnog trenutka donošenja novog Zakona o radu i samim tim izmene postojećeg obračuna zarada, dolazimo do one stare naše prakse:
"Od postojećeg obračuna zarade ne postoji ništa gore i grđe, sve do momenta dok ga ne izmene novim Zakonom. A tek tada će se sa užasom videti da je ovaj postojeći obračun bio nevinašce i "banja" u odnosu na novi" 
Zato, da ne zaboravimo kako izgleda priča sa postojećim obračunom zarade:

    OZNAKE U FORMULI:

    B  = BRUTO (nepoznato treba ga izračunati),
    U  = Zbir svih Uvećanja ili Umanjenja bruto zarade (poznato)
    B+U = osnovica za porez i osnovica za doprinose na zaradu

    N  = NETO (poznato)
    SP = stopa poreza/100 (poznato),
    X  = propisano umanjenje osnovice poreza B+U (poznato)
    SD = stopa doprinosa/100 (poznato),
    Y  = umanjenje ili uvećanje osnovice doprinosa B+U (poznato)

    P  = POREZ (treba izračunati),
    UP = Umanjenje poreza (treba izračunati)
    D  = DOPRINOSI (treba izračunati),
    UD = Umanjenje doprinosa (treba izračunati)


    FORMIRANJE FORMULE:
  
    B+U = N + (P - UP) + (D - UD)
         P = (B+U) * SP
         UP = X * SP
         D = (B+U) * SD
         UD = Y * SD

    B+U = N + ( (B+U) * SP )  - (  X * SP )  +  ( (B+U) * SD ) - ( Y * SD )
         B+U = N + (B+U)*(SP+SD) - X*SP - Y*SD
         B+U - (B+U)*(SP+SD) = N - X*SP - Y*SD
         B+U * (1-SP-SD) = N - X*SP - Y*SP

                 N - X*SP - Y*SD
         B+U = -------------------
                     1-SP-SD

              N - X*SP - Y*SD
        B = ------------------- - U
                  1-SP-SD

     




    VARIJANTE FORMULE:

    ako ima dodataka na bruto U i ako ima korekcije
    osnovice poreza X i osnovice doprinosa Y što je
    opšti slučaj, tada je
    
    Formula 3:

          N - X * SP - Y * SD
    B = -----------------------  - U
              1 - SP - SD

                 ili


    ako nema dodataka na bruto U i ako nema korekcije
    osnovice doprinosa Y što je najčešći slučaj, tada je

    Formula 2:

    Y * SD = 0 * SD = 0,
    U = 0

              N - X * SP
    B = -----------------------
              1 - SP - SD

                  ili

                          

    ako nema ni umanjenja poreza tada je formula najprostija:

    Formula 1:

    X * SP = 0 * SP = 0,
    Y * SD = 0 * SD = 0,
    U = 0
                   N
    B = -----------------------
              1 - SP - SD

                   ili









ANALIZA RADA FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE NETO U BRUTO ZARADU


   FORMULA 1 (zaposlenom se uvećava neto zarada za date olakšice)


              N
    B = --------------
         1 - SP - SD

   Kod preračunavanja NETO na BRUTO ako se koristi FORMULA 1
   poreska olakšica i olakšica za doprinose smanjuju POREZ i
   smanjuju DOPRINOSE pa uvećavaju NETO ZARADU a BRUTO ZARADA
   ostaje ista kao da nema olakšica:

   SP = 0,12  - stopa poreza/100
   SD = 0,18  - zbirna stopa doprinosa/100
   X  = 5.000 - zakonom propisano umanjenje osnovice za porez
                zbirno umanjenje za sva propisana umanjenja
   Y  = 6.000 - zakonom dozvoljeno a sračunato umanjenje ili
                uvećanje osnovice za doprinose
   NetoSat = 100 din - zagarantovana neto cena radnog sata
                       zakonom propisana i objavljena

   N = 100 x 176 = 17.600    (neto zarada za mesec sa 176 sati rada)
   B = 17.600 / 0,7 = 25.143 (formula 1 za preračunavanje)

Kada se ova NETO ZARADA od 17.600 uzme kao startni podatak za obračun
BRUTO ZARADE od 25.143 dinara, tada se bruto zarada može izračunati na
tri načina, a u zavisnosti od toga da li postoje olakšice za porez i
za doprinos na bruto zaradu i da li postoje dodaci ili odbici na bruto
zaradu.



   * I. NAČIN
   * -------------
   * O B R A Č U N  B R U T O  Z A R A D E  B E Z  O L A K Š I C A
   * NA POREZ I DOPRINOS I BEZ DODATAKA/ODBITAKA NA BRUTO ZARADU
   * DAJE ULAZNI NETO JEDNAK IZLAZNI NETO: N = NETO

   B = 25.143
   POREZ     = ( 25.143 ) * 0,12 = 3.017
   DOPRINOSI = ( 25.143 ) * 0,18 = 4.526
   NETO      = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600


   * II. NAČIN
   * -------------
   * O B R A Č U N  Z A R A D E  S A  O L A K Š I C A M A
   * NA POREZ I NA DOPRINOSE A BEZ DODATAKA/ODBITAKA NA BRUTO
   * DAJE IZLAZNI NETO KOJI JE UVEĆAN ZA OLAKŠICE

   B = 25.143
   POREZ     = ( 25.143 - 5.000 ) * 0,12 = 2.417
   DOPRINOSI = ( 25.143 - 6.000 ) * 0,18 = 3.446
   NETO      = B - POREZ - DOPRINOSI = 19.280

       OLAKŠICE:
       Umanjenje poreza    = 5.000 * 0,12 =   600
       Umanjenje doprinosa = 6.000 * 0,18 = 1.080  
       Ukupno                             = 1.680               
              Neto bez olakšica = 17.600 + olakšice 1.680 = 19.280


   * III. NAČIN
   * --------------
   * O B R A Č U N  Z A R A D E  S A  O L A K Š I C A M A
   * NA POREZ I NA DOPRINOSE I SA DODACIMA-ODBICIMA
   * NA BRUTO ZARADU KOJI UVEĆAVAJU OSNOVICU ZA POREZ I
   * OSNOVICU ZA DOPRINOSE
   * DAJE IZLAZNI NETO KOJI JE UVEĆAN ZA OLAKŠICE A ZATIM
   * IZLAZNI NETO JE UMANJEN ZA IZNOS POREZA I DOPRINOSA
   * IZ ODBITAKA NA BRUTO:

   U  = 3.000 - zbirni dodaci ili odbici na bruto zaradu
                minuli rad, topli obrok, regres, terenski
                dodatak, kazna-nagrada u bruto iznosu.

   B = 25.143
   POREZ     = ( 25.143 + 3.000 - 5.000 ) * 0,12 = 23.143 * 0,12 = 2.777
   DOPRINOSI = ( 25.143 + 3.000 - 6.000 ) * 0,18 = 22.143 * 0,18 = 3.986
   NETO      = B + 3.000 - POREZ - DOPRINOSI = 21.380

   * Dobijena neto zarada je u odnosu na prethodnu neto zaradu, sračunatu
   * kada nije bilo nikakvih dodataka na bruto, uvećana za 2.100 dinara.
     UVEĆANJE = 21.380 - 19.280 = 2.100
   * ako su bruto dodaci = 3.000 tada su neto dodaci = 3000 * 0,7 = 2100
   * Tačno za taj neto deo dodataka povećana je neto zarada zaposlenog.
   * Razlika između 3000 i 2100 = 900 dinara i predstavlja iznos poreza
   * i doprinosa na iznos bruto dodataka.







   FORMULA 2  (zaposleni ne dobija ništa - dobija poslodavac)


            N - X * SP
    B = ------------------
           1 - SP - SD

   Kod preračunavanja NETO na BRUTO ako se koristi FORMULA 2
   poreska olakšica i olakšica za doprinose smanjuju POREZ i
   smanjuju DOPRINOSE pa smanjuju BRUTO ZARADU a NETO ZARADA
   ostaje ista kao da nema olakšica:

   SP = 0,12  - stopa poreza/100
   SD = 0,18  - zbirna stopa doprinosa/100
   X  = 5.000 - zakonom propisano umanjenje osnovice za porez
                zbirno umanjenje za sva propisana umanjenja
   Y  = 6.000 - zakonom dozvoljeno a sračunato umanjenje ili
                uvećanje osnovice za doprinose
   NetoSat = 100 din - zagarantovana neto cena radnog sata
                       zakonom propisana i objavljena

   N = 100 x 176 = 17600  (neto zarada za mesec sa 176 sati rada)
   B = 17.600 - (5.000 * 0,12) - (6.000 * 0,18) / 0,7      (formula 2)
   B = 17.600 - 600 - 1.080 / 0,7 = 15.920 / 0,7 = 22.743  (formula 2)

   * O B R A Č U N  Z A R A D E  S A  O L A K Š I C A M A:
   * BRUTO JE UMANJEN ZA OLAKŠICE POREZA I DOPRINOSA A
   * IZLAZNI NETO JE ISTI KAO ULAZNI NETO: N=NETO

   B = 22.743
   POREZ     = ( 22.743 - 5.000 ) * 0,12 = 2.129
   DOPRINOSI = ( 22.743 - 6.000 ) * 0,18 = 3.014
   NETO      = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600



  

   FORMULA 3 (zaposleni ne dobija ništa - dobija poslodavac)


          N - X * SP - Y * SD
    B = -----------------------  - U
              1 - SP - SD

   Kod preračunavanja NETO na BRUTO ako se koristi FORMULA 3
   poreska olakšica i olakšica za doprinose smanjuju POREZ i
   smanjuju DOPRINOSE pa smanjuju BRUTO ZARADU a NETO ZARADA
   ostaje ista kao da nema olakšica, međutim ovde se radi i
   sa postojanjem dodataka koji uvećavaju bruto zaradu a koji
   u momentu formiranja i zadavanja neto zarade nisu poznati:


   U  = 3.000 - zbirni dodaci ili odbici na bruto zaradu
                minuli rad, topli obrok, regres, terenski
                dodatak, kazna-nagrada u bruto iznosu.

   SP = 0,12  - stopa poreza/100
   SD = 0,18  - zbirna stopa doprinosa/100
   X  = 5.000 - zakonom propisano umanjenje osnovice za porez
                zbirno umanjenje za sva propisana umanjenja
   Y  = 6.000 - zakonom dozvoljeno a sračunato umanjenje ili
                uvećanje osnovice za doprinose
   NetoSat = 100 din - zagarantovana neto cena radnog sata
                       zakonom propisana i objavljena

   N = 100 x 176 = 17600  (neto zarada za mesec sa 176 sati rada)
   B = ( 17.600 - (5.000 * 0,12) - (6.000 * 0,18) / 0,7 ) - 3.000 (formula 2)
   B = ( 15.920 / 0,7 ) - 3.000 = 22.743 - 3.000 = 19.743 (formula 2)

   * O B R A Č U N  Z A R A D E  S A  O L A K Š I C A M A:
   * BRUTO JE UVEĆAN ZA DODATKE KOJI SE POSEBNO SRAČUNAVAJU
   * I BRUTO JE UMANJEN ZA OLAKŠICE POREZA I DOPRINOSA A
   * IZLAZNI NETO JE ISTI KAO ULAZNI NETO: N=NETO

   B = 19.743
   POREZ     = ( 19.743 + 3.000 - 5.000 ) * 0,12 = 2.129
   DOPRINOSI = ( 19.743 + 3.000 - 6.000 ) * 0,18 = 3.014
   NETO      = B + 3.000 - POREZ - DOPRINOSI = 17.600








ŠTA SE DOBIJA RAZLIČITIM FORMULAMA ZA PRERAČUNAVANJE NETO U BRUTO

PROPISANO IZVOĐENJE OBRAČUNA ZARADE

U opštem slučaju obračuna zarade po BRUTO sistemu gde se polazi od BRUTO zarade i dobija se finalna NETO zarada, a koji se može primeniti na sve situacije nastale kod obračuna zarade, zaposlenom se kroz obračun zarade daju dodaci na bruto zaradu (minuli rad, topli obrok, regres terenski dodatak...) i odbici (kazne i slično...), zatim zaposleni ima poreske olakšice na zaradu (umanjenje osnovice za obračun poreza), zatim zaposleni ima umanjenje osnovice za obračun doprinosa ili uvećanje osnovice za obračun doprinosa. Zarada se izračunava prema formulama prikazanim u obračunu III. NAČIN i svi dodaci/odbici na bruto zaradu uvečavaju/umanjuju neto zaradu, a sve olakšice odnosno smanjenja poreza i doprinosa uvećavaju neto zaradu.

ULAZ U OBRAČUN ZARADE SA NETO ZARADOM

1.
Ako se u BRUTO obračun uđe sa neto zaradom od 17.600 koja je preračunata u bruto zaradu od 25.143 po formuli FORMULA 1, dobiće se obračunom iz ove bruto zarade finalna neto zarada zaposlenog koja je ispravna i u duhu važećih propisa za obračun zarade, odnosno koja je uvećana za dodatke na bruto, umanjena za odbitke na bruto i uvećana za olakšice poreza i doprinosa i iznosi 18.380

2.
Ako se u BRUTO obračun uđe sa neto zaradom od 17.600 koja je preračunata u bruto zaradu od 22.743 po formuli FORMULA 2, dobiće se obračunom iz ove bruto zarade finalna neto zarada zaposlenog koja je ista kao i ulazna neto zarada odnosno iznosi 17.600. U ovom slučaju su sva umanjenja za olakšice poreza i doprinosa korigovali i umanjili bruto zaradu a neto zarada je ostala ista.

3.
Ako se u BRUTO obračun uđe sa neto zaradom od 17.600 koja je preračunata u bruto zaradu od 19.743 po formuli FORMULA 3, dobiće se obračunom iz ove bruto zarade finalna neto zarada zaposlenog koja je ista kao i ulazna neto zarada odnosno iznosi 17.600. U ovom slučaju su svi dodaci na bruto i odbici na bruto i umanjenja za olakšice poreza i doprinosa korigovali i umanjili bruto zaradu a neto zarada je ostala ista.




ZAKLJUČAK:

Svaka formula daje računski i sistemski propisan tačan rezultat.

U duhu zakona o obračunu zarada po bruto sistemu ispravan rezultat daje upotreba formule 1, kojom se sve poreske olakšice i olakšice kod uplate doprinosa, koje država daje zaposlenom a ne poslodavcu, dodaju na neto zaradu zaposlenog i uvećavaju je.

U cilju obezbeđenja da se zadata fiksirana neto zarada na ulazu u obračun zarade, dobije kao identična neto zarada i na izlazu iz obračuna zarade, bez obzira na postojeća umanjenja poreza, uvećanja ili umanjenja doprinosa i uvećanja ili umanjenja bruto zarade zbog drugog broja i drugih cena radnih sati, minulog rada, kao i drugih dodataka ili odbitaka, koriste se formula 2 i formula 3. Formula 2 obuhvata rad sa umanjenjem poreza i umanjenjem/uvećanjem doprinosa, a formula 3 u igru ubacuje i sve dodatke/odbitke na bruto zaradu. U ovom slučaju se sve poreske olakšice, koje država daje zaposlenom a ne poslodavcu, dodeljuju poslodavcu tako što se za njihov iznos umanjuje bruto zarada a neto zarada za zaposlenog ostaje ista.




TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: NETO-BRUTO

OPŠTE
U Bruto sistemu obračuna zarade kakav je naš, gde se porezi i doprinosi na zaradu, ostali dodaci i odbici na zaradu, obračunavaju na osnovicu koja je bruto zarada, započinjanje obračuna zarade sa neto zaradom umesto sa bruto zaradom ima opravdanje samo ako se zahteva da se izradom obračuna zarade opet dobije taj isti zadati početni neto iznos, a da se pri tom formira dokumentacija za obračun koja će sadržati ispravno obračunate sve iznose: bruto za radne sate, dodatke na bruto, umanjenje poreza i doprinose obračunate na osnovicu koja je manja od bruto zarade, dakle, sve ono što se dobija iz obračuna koji započinje sa bruto zaradom.

Ne postoji zakonom propisan i računski razrađen Neto sistem obračuna zarade. Postoji samo Bruto sistem obračuna zarade. Iz tog razloga, kada se kao polazni podatak za obračun zarade zada NETO ZARADA a ne BRUTO ZARADA kako bi trebalo,  prvo se mora, u FAZI NETO-BRUTO izvršiti preračunavanje te ZADATE NETO ZARADE u BRUTO ZARADU a zatim se sa tako dobijenom BRUTO ZARADOM ulazi u obračun zarade po Bruto sistemu i obračun se vrši na identičan način kako je već opisano u poglavlju TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: BRUTO-NETO

FAZA NETO-BRUTO
U fazi NETO-BRUTO zadati iznos neto zarade = Neto preračunava se u zadati iznos bruto zarade = Bruto po formulama koje se mogu dobiti na sledeće načine:
Formula 1
Bruto = Neto + Porez + Doprinos
Formula 2
Bruto = Neto + (Porez – Umanjenje_poreza) + Doprinos
Formula 3
Bruto + ( Uvećanje_za_koeficijent ) + (UvećanjeUmanjenje_za_sate) + (UvećanjeUmanjenje_za_dodatke) = Neto + (Porez – Umanjenje_poreza) + (Doprinos – UmanjenjeUvećanje_doprinosa)
Formula 1 se koristi u najprostijem slučaju kada nema nikakvih umanjenja poreza i doprinosa, kada nema obračuna zarade po različitim cenama sata i umanjenja ili uvećanja zadatog iznosa bruto zarade po osnovu toga, i kada nema dodataka na bruto zaradu.
Formula 2 se koristi u najčešćem slučaju kada ima umanjenja poreza a nema umanjenja doprinosa, kada nema obračuna zarade po različitim cenama sata i umanjenja ili uvećanja zadatog iznosa bruto zarade po osnovu toga, i kada nema dodataka na bruto zaradu.
Formula 3 se koristi u opštem slučaju koji obuhvata sva moguća umanjenja i uvećanja zadate bruto zarade i sve moguće dodatke na bruto zaradu, kao i svamoguća umanjenja poreza i umanjenja ili uvećanja doprinosa na bruto zaradu.
Uvećanje_za_koeficijent
Zadata Bruto Zarada ili Ugovorena Bruto Zarada ili kako je još zovemo Cena Rada za obračun, je iznos koji je upisan u Ugovoru o radu kao mesečni iznos koji će se isplaćivati zaposlenom za efektivni redovan rad.  Može se ugovoriti i koeficijent sa kojim se uvećava ova ugovorena bruto zarada odnosno Cena rada za obračun a koji zavisi od vrste poslova i zadataka koje obavlja zaposleni odnosno od težine, složenosti i važnosti rada i odgovornosti  zaposlenog.
UvećanjeUmanjenje_za_sate
Zadata Bruto Zarada ili Ugovorena Bruto Zarada ili kako je još zovemo Cena Rada za obračun – koja je uvećana za koeficijent, je iznos koji je ugovoren u Ugovoru o radu kao mesečni iznos koji će se isplaćivati zaposlenom za efektivni redovan rad (a ne za bolovanje, prekovremeni rad, rad na praznik, noćni i smenski rad) i za pun broj sati rada odnosno za najveći mogući broj sati rada u tom mesecu.  Ako je zaposleni u obračunskom mesecu imao i druge sate rada ili sate bolovanja čija cena sata je različita od cene sata efektivnog redovnog rada, ili ako je radio manji ili veći broj sati od najvećeg mogućeg broja sati u tom mesecu, tada se njegova Cena Rada za obračun – koja je uvećana za koeficijent koriguje (uvećava se ili se umanjuje) prema iznosu koji se dobije iz obračuna po radnim satima -  a kako je već prikazano u obračunu BRUTO-NETO.
UvećanjeUmanjenje_za_dodatke
Ako zaposleni, u skladu sa zakonom, ima pravo u obračunskom mesecu na dodatke na zaradu: topli obrok, regres, terenski dodatak, druge dodatke, kao i na minuli rad kao dodatak na zaradu, i dobija te dodatke, tada se njegova  Cena Rada za obračun – koja je uvećana za koeficijent i uvećana/umanjena za sate uvećava za te dodatke a kako je već prikazano u obračunu BRUTO-NETO.
Umanjenje_poreza
Ako zaposleni, u skladu sa zakonom, ima pravo u obračunskom mesecu na poreska oslobođenja - na umanjenje poreza iz bruto zarade, tada njegova bruto zarada odnosno Cena Rada za obračun – koja je uvećana za koeficijent i uvećana/umanjena za sate i uvećana/umanjena za dodatke ostaje ista, a porez se obračunava na osnovicu koja se dobija kada se ta cena umanji za objavljeni iznos poreskog oslobođenja, čime  se smanjuje iznos poreza koji se iz te bruto zarade plaća državi a samim tim se uvećava neto zarada zaposlenog za taj iznos umanjenja poreza.
UmanjenjeUvećanje_doprinosa
Ako zaposleni, u skladu sa zakonom, a visinom iznosa svoje bruto zarade bude ispod iznosa propisane minimalne osnovice za obračun doprinosa, tada se za obračun doprinosa kao osnovica koristi propisana minimalna osnovica za obračun doprinosa koja je veća od bruto zarade. Ako bude iznad iznosa propisane maksimalne osnovice za obračun doprinosa, tada se za obračun doprinosa kao osnovica koristi propisana maksimalna osnovica za obračun doprinosa koja je manja od bruto zarade. Prvi slučaj, u novom sistemu obračuna koji mora da poštuje propisanu Zagarantovanu Bruto Zaradu (uvek veću od propisane minimalne osnovice doprinosa), praktično ne može da se desi. Desiće se samo kod obračuna prve ili druge akontacije u mesecu ali će se korigovati u finalnom obračunu zarade. Drugi slučaj je moguć i čest.
Ako je osnovica za obračun doprinosa veća od bruto zarade tada bruto zarada ostaje ista a dobija se veći iznos doprinosa a samim tim manji iznos neto zarade. Ako je osnovica za obračun doprinosa manja od bruto zarade tada bruto zarada ostaje ista a dobija se manji iznos doprinosa a samim tim i veći iznos neto zarade.

IZGRADNJA FORMULE 3

Bruto + ( Uvećanje_za_koeficijent ) + ( UvećanjeUmanjenje_za_sate )  + ( UvećanjeUmanjenje_za_dodatke )
= Neto + (Porez – Umanjenje_poreza) + (Doprinos – UmanjenjeUvećanje_doprinosa)
B = BRUTO (nepoznato treba ga izračunati), U = Zbir svih Uvećanja bruto zarade (poznato)
N = NETO (poznato)
P = POREZ (treba izračunati),  UP = Umanjenje poreza (treba izračunati)
SP = stopa poreza/100 (poznato),  X = propisano umanjenje osnovice poreza (poznato)
D = DOPRINOSI (treba izračunati),  UD = Umanjenje doprinosa (treba izračunati),
SD = stopa doprinosa/100 (poznato), Y = umanjenje osnovice doprinosa (poznato)
 B + U = N + (P – UP) + (D – UD)
P = ( B+U ) * SP
UP = X * SP
D = ( B+U ) * SD
UD = Y * SD
B + U = N +   ( ( B+U ) * SP )  – (  X * SP )  +   ( ( B+U ) * SD ) – ( Y * SD )
         B+U = N + (B+U)*(SP+SD) - X*SP - Y*SD
         B+U - (B+U)*(SP+SD) = N - X*SP - Y*SD
         B+U * (1-SP-SD) = N - X*SP - Y*SP
         B+U =   (N – X * SP – Y * SD)  /  1-SP-SD

B  = (  ( N – X * SP – Y * SD )  /  1 – SP – SD  ) - U


  
Ako nema dodataka na bruto i korekcija osnovice doprinosa, što je najčešći slučaj  B  = N – X * SP /  1 – SP – SD
Ako nema ni umanjenja poreza B  = N  /  1 – SP – SD




TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: NETO-BRUTO-TREZOR
UVOD
Obračun zarade za ustanove koje zaradu dobijaju iz budžeta republike iz trezora posebno je komplikovan situacijama koje odstupaju od sistema obračuna BRUTO-NETO i od propisanog sistema poreskog oslobođenja.
Deo ovog razmatranja pod naslovom TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE NETO-BRUTO-TREZOR sadrži kompletan numerički primer obračuna zarade po bruto sistemu kada se obračun počinje od zadate NETO ZARADE i cilj je da se na kraju obračuna dobije BRUTO ZARADA, DODACI NA BRUTO, POREZ NA BRUTO, DOPRINOSI NA BRUTO i na osnovu toga izračunataNETO ZARADA. Primer je urađen ručno putem olovke i kalkulatora.
U ovom sistemu obračuna propisuje se iznos mesečne neto zarade za zaposlene, i ta propisana neto zarada služi za započinjanje obračuna zarade. Vidi se iz datog primera, da je ovaj sistem obračuna zarade identičan sa sistemom obračuna NETO-BRUTO sa tom razlikom što se ovde za propisanu poresku olakšicu, za iznos umanjenja poreza, ne uvećava neto zarada zaposlenog, već se za iznos umanjenja poreza smanjuje bruto zarada odnosno iznos za bruto zaradu koji je potreban poslodavcu da bi je isplatio. Neto zarada ostaje ista, kao i da nije bilo umanjenja poreza.
Iz tog razloga se koristi formula 2 za preračunavanje propisane neto zarade u bruto zaradu sa kojom će se ući u NETO-BRUTO obračun. Formula 2 je objašnjena u naslovu FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE  NETO NA BRUTO ZARADU - ANALIZA RADA FORMULE

Jedan primer rada softvera:
Pored formule 3 mogu se koristiti i koriste se i druge korekcije:
Na primer, u programu CSYSTEMS™, je preračunavanje neto propisane zarade u bruto zaradu izvršeno putem formule 1,
pošto u toj formuli ne postoji korekcija za poresku olakšicu - za umanjenje poreza, niti postoji korekcija za umanjenje/uvećanje doprinosa, mora se posle toga izvršiti korekcija izračunate bruto zarade na umanjenje poreza i takođe na umanjenje/uvećanje doprinosa. Ta korekcija se radi na sledeći način: 

Korekcija bruto zarade

Treba utvrditi broj sati ili normu (procenat) rada, radi izracunavanja proporcionalnog iznosa za lično oslobodjenje poreza, tako što će se izračunati bruto zarada za mogući broj sati rada u mesecu B1 = 50.000 a zatim će se izračunati bruto zarada za plaćeni (stvarno odrađeni) broj sati u mesecu B2 = 51.120 (u ovaj iznos nisu ušli dodaci na bruto zaradu ako ih ima).
Ako je B2 = B1 zaposleni je radio 100 % - ima normu rada 100%
Ako je B2 > B1 zaposleni je radio veći procenat od 100% odnosno ima normu 120, 130...
Ako je B2 < B1 zaposleni je radio manji procenat od 100% odnosno ima normu 30, 50...

norma_cena_sata = B1/176 sati u mesecu = 50.000 / 176 = 284 din/sat
norma_sati = norma_cena_sata * broj_plaćenih_sati =  284 * 180 sati = 51.120

Jednostavnije je ovo izvesti preko procenata:
norma_procentni_poen := B1/100  = 50.000 / 100 = 500
norma_procenat := B2/norma_procentni_poen = 51.120 / 500 = 102,24 %

     sada se radi korekcija - umanjenje bruto zarade
     za znos poreza obračunatog na objavljeni iznos umanjenja
     poreske osnovice X = 5.000
     objavljeno poresko oslobodjenje - Član 15.a stav 2. Zakona

     Iznos umanjenja poreske osnovice X = 5.000
     Propisana Minimalna Osnovica Doprinosa O = 19.000
     Stopa poreza na zaradu SP = 12 %/100 = 0,12
     Stopa doprinosa na zaradu SD = 18%/100 = 0,18
     Obračunata bruto zarada za laćene sate B2  = 51.120
     Koeficijent za preračun neto na bruto KF = (1 - SP - SD ) = 0,7
   
     IF B2 > O 
        * Obračunata Bruto zarada za plaćene sate i
        * dodatke na bruto B2 je osnovica doprinosa

        * lično oslobođenje poreza je fiksno
          licno_oslobodjenje_poreza = X
          korekcija_bruto_zarade_radnika = ( -1 * licno_oslobodjenje_poreza * SP ) / KF
        * prvo se koriguje bruto zarada za umanjenje poreza
          BRUTO = B2 + korekcija_bruto_zarade_radnika

        * zatim se koriguje bruto zarada za uvećanje-umanjenje doprinosa
          korekcija_za_doprinose = 0
          BRUTO = BRUTO + korekcija_za_doprinose
     ENDIF

     IF B2 < O 
        * Propisana minimalna osnovica doprinosa
        * O je osnovica doprinosa

        * lično oslobođenje poreza je fiksno
          licno_oslobodjenje_poreza = X
          korekcija_bruto_zarade_radnika = ( -1 * licno_oslobodjenje_poreza * SP ) / KF
        * prvo se koriguje bruto zarada za umanjenje poreza
          BRUTO = B2 + korekcija_bruto_zarade_radnika
       
        * zatim se koriguje bruto zarada za uvećanje-umanjenje doprinosa
          umanjenje_doprinosa = ( O * SD ) - ( B2 * SD )
                                                                 SP*100
          korekcija_za_doprinose = umanjenje_doprinosa *  1 + -------------
                                                              100 - SP*100
          BRUTO = BRUTO + korekcija_za_doprinose
     ENDIF

     IF B2 < O .AND. FLAG = "P"
        * Proporcionalno umanjenje minimalne osnovice doprinosa
        * Proporcionalno umanjenje ličnog oslobođenja poreza
        * Osnovica doprinosa je proporcionalna broju sati rada
        * ili normi a izračunava se iz
        * propisane minimalne osnovice doprinosa
        
        * lično oslobođenje poreza je proporcionalno broju
        * sati rada ili normi a izračunava
        * se iz objavljenog umanjenja osnovice poreza X
          licno_oslobodjenje_poreza = X * norma_procenat/100
          korekcija_bruto_zarade_radnika = ( -1 * licno_oslobodjenje_poreza * SP ) / KF
       
        * prvo se koriguje bruto zarada za umanjenje poreza
          BRUTO = B2 + korekcija_bruto_zarade_radnika

        * zatim se koriguje bruto zarada za uvećanje-umanjenje doprinosa
          korekcija_za_doprinose = 0
          BRUTO = BRUTO + korekcija_za_doprinose

     ENDIF


     I kasnije kod izracunavanja poreza na zaradu, isto kao i ovde, vrši se proporcionalno smanjenje Objavljenog poreskog oslobodjenje za izracunavanje iznosa poreza, dnosno samo kod statusa P vrši se proporcionalno izračunavanje i korigovanje iznosa X

     lično oslobodjenje poreza je proporcionalno odrađenim satima ili procentualnoj normi licno_oslobodjenje_poreza =  (X) * (norma_procenat/100)

     Izračunavanje poreza na zaradu:

    1.
      Kod TREZORA u situaciji kada je BRUTOZARADA veca, jednaka ili manja od
      minimalne zakonske osnovice doprinosa O, koristi se objavljeno umanjenje osnovice poreza X = 5.000 a osnovica doprinosa je brutozarada ili objavljena minimalna osnovica doprinosa

    2.
      Kod TREZORA samo u situaciji kada je BRUTOZARADA manja od minimalne zakonske osnovice doprinosa, a radi se sa proporcionalnim P računom, koristi se proporcionalna osnovica doprinosa O kao i proporcionalno umanjenje osnovice poreza X

            IF FLAG = "P"  .AND. BRUTO < O

            * 1) Iznos umanjenja poreske osnovice propisan zakonom
            *    - za pun broj sati rada u mesecu
            *    O := 5000
            * 2) Iznos koji sme da se upotrebi za umanjenje poreske osnovice
            *    iznos umanjenja poreske osnovice sracunat proporcionalno
            *    - za odradjen broj sati rada u mesecu
             
              nUkupan_broj_sati  = 176
              nPlaćeni_broj_sati = 180

              IF nPlaćeni_broj_sati >= nUkupan_broj_sati
                 X1 = X
                 * ovo je limit, ne sme više od toga
              ELSE
                 X1 = X / NUkupan_broj_sati * nPlaćeni_broj_sati
                 * ovo je manje od limita i mora toliko
              ENDIF

              IF X1 > 0
                 umanjenje_osnovice_poreza = X1 
              ELSE
                 umanjenje_osnovice_poreza = X
              ENDIF

            ENDIF // IF FLAG = "P"  .AND. BRUTO < O


    Na kraju, korigovano umanjenje osnovice poreza je X1 odnosno umanjenje_osnovice_poreza,Osnovica za obračun poreza je
BRUTO - umanjenje_osnovice_poreza a
POREZ je = (BRUTO - umanjenje_osnovice_poreza) * SP

Napomena:
Ceo ovaj račun biće drastično uprošćen i mnogo jasniji upotrebom formule 3 umesto formule 1.



Stanojević Slobodan Coba, 22.01.2014